Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) je od 1945. godine uspješno uklonila ili ubila niz lidera širom svijeta, ali je od pokretanja istrage u Senatu sedamdesetih bila primorana da ograniči takve operacije, piše „Gardijan”.
Među najozloglašenijim operacijama CIA koje su imale za cilj ubistva svjetskih lidera, spadaju pokušaji ubistva kubanskog predsjednika Fidela Kastra snajperima, ali i zavjerama koje mogu da se mjere sa najmaštovitijim špijunskim filmskim fantazijama, poput eksplodirajućih cigara i otrovnog ronilačkog odijela, navodi list.
Iako su pokušaji CIA u slučaju Fidela Kastra bili bezuspješni, američka obavještajna agencija uspjela je da ukloni, kako direktno, tako i indirektno, čitav niz svjetskih lidera.
Prema podacima Ministarstva za državnu bezbjednost Sjeverne Koreje, CIA i dalje primjenjuje stare metode.
U saopštenju objavljenom u petak, ovo ministarstvo je optužilo američku Centralnu obavještajnu agenciju i južnokorejsku obavještajnu službu da stoje iza nedavnog navodnog pokušaja ubistva sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una.
Pokušaj navodno obuhvata „primjenu biohemijskih supstanci, uključujući i radioaktivnu supstancu i otrovnu nanosupstancu”, a prednost takvog napada je u tome „što ne zahtijeva približavanje meti napada, jer smrtne posledice nastupaju poslije šest ili 12 mjeseci”.
Za napad je navodno direktno odgovoran Sjevernokorejac koji radi za strane obavještajne službe.
Iako takve tvrdnje ne mogu da se odbace kao potpuno besmislene, imajući u vidu dug spisak umiješanosti SAD u pučevima i ubistvima širom svijeta, agencija je morala da ograniči ovakva ubistva nakon što je istraga američkog Senata sedamdesetih godina objelodanila razmjere takvih operacija, navodi Gardijan.
Nakon istrage, tadašnji predsjednik Džerald Ford potpisao je 1976. dekret u kome se kaže: „Nijedan funkcioner vlade SAD neće učestvovati, niti biti dio zavjere u ostvarivanju političkog ubistva”.
Uprkos tome, SAD nikada potpuno nisu napustile ovu strategiju i samo su promijenile terminologiju: umjesto o atentatima, sada je riječ o ciljanom ubijanju, a umjesto o vazdušnom napadu na predsjednika, o napadu dronom na „terorističkog lidera”.
Među svjetskim vođama koji su bili žrtve pokušaja ubistva iz vazduha bili su libijski lider Muamer Gadafi 1986, srpski predsjednik Slobodan Milošević 1999. i irački predsjednik Sadam Husein 2003.
CIA je 1960. godine poslala naučnika da smrtonosnim virusom ubije kongoanskog prvog premijera Patrisa Lumumbu, za koga je Amerika procijenila da je previše blizak Rusiji.
Budući da je on iste godine smijenjen drugim sredstvima, takav pokušaj je postao izlišan.
CIA je 1973. učestvovala u organizovanju svrgavanja čileanskog predsjednika Salvadaroa Aljendea, koji je za Ameriku bio previše lijevo orijentisan, preminuo je dan nakon puča.
Navodna zavjera u Sjevernoj Koreji podsjeća na ubistvo ruskog disidenta Aleksandra Litvinjenka 2006. piše list i navodi da je britanska istraga okončana nakon što je zaključeno da ga je ubila ruska obavještajna agencija koristeći polonijum u čaju.
SAD je razvila sofisticiranije metode od ove, naročito u oblasti elektronskog i sajber-ratovanja.
Dokument koji je Vikiliks objavio ranije ove godine otkriva da je CIA u oktobru 2014. pokušala da hakuje automobilske kontrolne sisteme, što bi agentima omogućilo izazivanje saobraćajnih nesreća. Nedavno neuspjeli raketni testovi Sjeverne Koreje, kao i veliki promašaji u iranskom nuklearnom programu, pripisuju se direktnom ili indirektnom ubacivanju virusa u njihove računarske sisteme.
SAD su priznale osam pokušaja atentata na Kastra, mada je on tvrdio da ih je bilo mnogo više i da se mjere stotinama.„Da je preživljavanje atentata olimpijska disciplina, ja bih osvojio zlatnu medalju”, rekao je jednom prilikom, naveo je Gardijan.(RTS)